Nekropola

Ričina

Posušje

Bosna i Hercegovina
GPS koordinate
43.4835900, 17.3002990
Broj stećaka na nekropoli
10
Otvori na Google Maps 
  • Izvori i literatura

    JOLIĆ Robert, Jerko OREČ, MIŠETIĆ Vlatko, BEGIĆ Tihomir, 1998. - Ljetopis Posuški, Posušje, 40-53.
    OREČ, P., Zabilješke od 26.9. 1979. – 7.3. 1980.; Inv. br. 244, Arhiv franjevačkog muzeja U kući oca mojega, Posušje
    OREČ, P., Zabilješke iz 1974., Inv. br. 245, Arhiv franjevačkog muzeja U kući oca mojega, Posušje
    OREČ, P., Zabilješke od 14. 10. 1983., Inv. br, 528, Arhiv franjevačkog muzeja U kući oca mojega, Posušje
    OREČ, P., Zabilješke iz 1952, Inv. br. 528, Arhiv franjevačkog muzeja U kući oca mojega, Posušje
    OREČ, P., Zabilješke od 6. 8. – 1. 11. 1969., Arhiv franjevačkog muzeja U kući oca mojega, Posušje
    OREČ, P., Zabilješke od 6.8. 1976. – 31.8. 1976., Inv. br. 241, Arhiv franjevačkog muzeja U kući oca mojega, Posušje
    OREČ, P., Zabilješke: Posušje u pisanim izvorima, Inv. br. 527, Arhiv franjevačkog muzeja U kući oca mojega, Posušje
    OREČ, P., Zabilješke od 2.8. 1982. – 3.1. 1983., Inv. br. 220, Arhiv franjevačkog muzeja U kući oca mojega, Posušje
    OREČ, P., Zabilješke iz 1989., Inv. br. 266, Arhiv franjevačkog muzeja U kući oca mojega, Posušje
    OREČ, F., ŠARAVANJA, K., GRBEŠA, I. (2013.): Graditeljska baština od kamena na području općine Posušje s posebnim osvrtom na stanje objekata od miljevine, Zbornik radova sa 1. Međunarodnog Simpozija o kamenu Hercegovina – zemlja kamena Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Broj 6, 112-127.
    OREČ, P. (1994.): Prilog proučavanju srednjovjekovnog grada Ričani iz 1454. godine, u: Imotski zbornik 2, Matica hrvatska, Imotski, 89-96.
    OREČ, P. (1994.): Prilog proučavanju starohrvatske županije Imota, novi toponomastičko – arheološki nalazi, u: Imotski zbornik 2, Matica hrvatska, Imotski, 71-88.
    MILETIĆ, N. (1982.): Stećci, Umetnost na tlu Jugoslavije, Beograd – Zagreb − Mostar.
    BEŠLAGIĆ, Š. (1971.): Stećci. Kataloško-topografski pregled, Veselin Masleša, Sarajevo.
    BEŠLAGIĆ, Š. (1971a.): Stećci i njihova umjetnost, Zavod za izdavanje udžbenika, Sarajevo.
    VEGO, M. (1964.): Bekija kroz vijekove, Narodni univerziteti Grude i Posušje, Sarajevo.
    VEGO, Marko 1961. - Novi i revidirani natpisi iz Hercegovine, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, n. s. 15/16 (1960-1961), Sarajevo, 259-286.

  • Opis okoline

    S obje strane potoka Ričine, koji je vremenom presušio, nalaze se skupine stećaka, a između njih primjer graditeljske baštine iz novog vremena koji spaja obje strane potoka Ričine, kameni most iz 1930-ih godina.
    S desne strane potoka nalaze se dvije skupine, prva je odmah uz makadamski put te broji 7 primjeraka koji se ističu svojom monumentalnošću i ukrasima, dok se na glavici nalaze 3 stećka.
    Ovih 10 stećaka su 2 sanduka, 5 sljemenjaka, a tri koja se nalaze na glavici su u obliku ploče od kojih je jedan cijeli, a dva u fragmentima.
    U blizini ove skupine nalazi se rimokatoličko groblje gdje je Bešlagić zabilježio 31 stećak (29 sanduka i 2 sarkofaga). Prilikom revizije terena utvrđeno je oko desetak stećaka. Nažalost, većina ih je u fragmentima, znatne oštećenosti i utonulosti. Nekoliko stećaka oštećeno je prilikom izgradnje novih grobnica.
    Pri ulasku u groblje kraj puta nalaze se tri stećka u obliku ploče, od kojih je jedan utonuo.
    Dva stećka su uzidana u ogradni zid groblja, a tri su smještena izvan njega. Većina ih je u obliku ploče ili su nedefinirani.
    Dva najznačajnija i najočuvanija nalaze se u sredini groblja. Po obliku su dva sljemenjaka, od kojih je jedan s postoljem. Ovi sljemenjaci imaju karakteristični krovni dio koji podsjeća na kuću.
    Lokalitet Ričina nalazi se na području općine Posušje u zaseoku Čitluk na magistralnom putu prema Tomislavgradu. Nekropola je udaljena od magistralnog puta oko 50 metara, a do nje se može doći pješke ili autom.
    Navedeni lokalitet registriran je 1988. kao arheološki lokalitet u Arheološkom leksikonu BiH, i to kao prapovijesni tumulus na kojem se nalazi nekropola stećaka (10), a između stećaka se naziru ostaci zidova građevine za koju se pretpostavlja da bi mogla biti srednjovjekovna crkva.

  • Opis i broj ukrasa

    Stećci su ukrašeni motivima mladog mjeseca i rozete i imaju okvire od obične plastične vrpce koji se pružaju i preko sredine bočnih strana.

  • Generalno stanje

    Većina stećaka na nekropoli Ričine (unutar groblja) znatno su loše očuvanosti, oštećeni i utonuli.
    Većini stećaka prijeti uništenje od loših vremenskih uvjeta i raslinja.
    Sedam monumentalnih stećaka izvan groblja u puno su boljem stanju nego ostali, međutim nalaze se na pjeskovitom tlu koje se svakodnevno rasipa i prijeti stvaranju klizišta kojim bi stećci mogli skliznuti na put i biti uništeni, ali i ugroziti živote prolaznika.

  • Natpisi

    Nisu uočeni natpisi.

  • Priče u lokalnoj zajednici

    Brojne su legende u lokalnoj zajednici, prilog u audio obliku.

  • Ostale bilješke

    Arheologinja Josipa Penava, članica tima, sudjelovala je u nedavnoj konzervaciji izdvojenih stećaka (pod jurisdikcijom Općine Posušje) i potvrđuje kako su tom prilikom u grobištima (podignuta su dva stećka) pronađene ljudske kosti, nešto nakita i uporabnih predmeta. S obzirom na teren (strmina iznad korita potoka od cca 20 metara), izvjesno je kako narodne priče o puno brojnijim stećcima i puno većem groblju nego što je sada, imaju uporište. Naime, priča se kako je dio stećaka uništen prilikom probijanja puta i gradnje mosta.

  • Autori izvještaja, datum i mjesto

    Josipa Penava (stručna arheološka obrada i sastavljanje izvješća), Jasminka Petric (dopuna i sređivanje podataka).
    Datum i mjesto izvješća: 31.3.2019., Posušje.
    U obradi nekropole sudjelovali su sljedeći članovi tima: Josipa Penava, Jasminka Petric, Silvija Slišković, Renata Čale, Josip Vranjković (fotografije), Luka Ramljak, Josipa Mandurić, Luka Malenica i Gabriela Ćorić.

Druge nekropole u blizini