Nekropola

Gradac

Posušje

Bosna i Hercegovina
GPS koordinate
43.4265000, 17.3823000
Broj stećaka na nekropoli
Nekoliko desetaka.
Otvori na Google Maps 
  • Izvori i literatura

    Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, III., (1988.): Arheološki leksikon Bosne I Hercegovine, III., Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo
    JOLIĆ Robert, Jerko OREČ, MIŠETIĆ Vlatko, BEGIĆ Tihomir, 1998. - Ljetopis Posuški, Posušje, 40-53.
    OREČ, P., Zabilješke od 26.9. 1979. – 7.3. 1980.; Inv. br. 244, Arhiv franjevačkog muzeja U kući oca mojega, Posušje
    OREČ, P., Zabilješke iz 1974., Inv. br. 245, Arhiv franjevačkog muzeja U kući oca mojega, Posušje
    OREČ, P., Zabilješke od 14. 10. 1983., Inv. br, 528, Arhiv franjevačkog muzeja U kući oca mojega, Posušje
    OREČ, P., Zabilješke iz 1952, Inv. br. 528, Arhiv franjevačkog muzeja U kući oca mojega, Posušje
    OREČ, P., Zabilješke od 6. 8. – 1. 11. 1969., Arhiv franjevačkog muzeja U kući oca mojega, Posušje
    OREČ, P., Zabilješke od 6.8. 1976. – 31.8. 1976., Inv. br. 241, Arhiv franjevačkog muzeja U kući oca mojega, Posušje
    OREČ, P., Zabilješke: Posušje u pisanim izvorima, Inv. br. 527, Arhiv franjevačkog muzeja U kući oca mojega, Posušje
    OREČ, P., Zabilješke od 2.8. 1982. – 3.1. 1983., Inv. br. 220, Arhiv franjevačkog muzeja U kući oca mojega, Posušje
    OREČ, P., Zabilješke iz 1989., Inv. br. 266, Arhiv franjevačkog muzeja U kući oca mojega, Posušje
    OREČ, F., ŠARAVANJA, K., GRBEŠA, I. (2013.): Graditeljska baština od kamena na području općine Posušje s posebnim osvrtom na stanje objekata od miljevine, Zbornik radova sa 1. Međunarodnog Simpozija o kamenu Hercegovina – zemlja kamena Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Broj 6, 112-127.
    OREČ, P. (1994.): Prilog proučavanju srednjovjekovnog grada Ričani iz 1454. godine, u: Imotski zbornik 2, Matica hrvatska, Imotski, 89-96.
    OREČ, P. (1994.): Prilog proučavanju starohrvatske županije Imota, novi toponomastičko – arheološki nalazi, u: Imotski zbornik 2, Matica hrvatska, Imotski, 71-88.
    MILETIĆ, N. (1982.): Stećci, Umetnost na tlu Jugoslavije, Beograd – Zagreb − Mostar.
    BEŠLAGIĆ, Š. (1971.): Stećci. Kataloško-topografski pregled, Veselin Masleša, Sarajevo.
    BEŠLAGIĆ, Š. (1971a.): Stećci i njihova umjetnost, Zavod za izdavanje udžbenika, Sarajevo.
    VEGO, M. (1964.): Bekija kroz vijekove, Narodni univerziteti Grude i Posušje, Sarajevo.
    VEGO, Marko 1961. - Novi i revidirani natpisi iz Hercegovine, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, n. s. 15/16 (1960-1961), Sarajevo, 259-286.

  • Opis okoline

    Navedeni lokalitet registriran je kao arheološki lokalitet u Arheološkom leksikonu BiH, 1988. kao mjesto gdje se nalaze ostaci rimskog hrama, ranokršćanska crkva, srednjovjekovni nadgrobni spomenici s natpisima i grobovi.
    Na lokalitetu Brižak u današnjem aktivnom katoličkom groblju nalaze se ostaci kasnoantičke bazilike i kasnosrednjovjekovni grobovi. Ovdje postoji kontinuitet sakralnosti mjesta s mnogobrojnim stećcima, ostacima građevina iz rimskog i srednjovjekovnog doba, uz današnje aktivno groblje.
    Lokalitet je zaveden i kao Gradac pod rednim brojem 23.97. kao nekropola s 35 stećaka oblika sanduka, većinom uzidanih u ogradu.
    Na ovom mjestu je otkrivena ranokršćanska dvojna crkva s kriptom, brojni rimski spomenici te ploča s glagoljskim i ćirilskim natpisima.
    Revizijom terena utvrđeno je kako se iz zemlje nazire tek desetak stećaka. Stećci su znatno oštećeni i utonuli u zemlju.

  • Opis i broj ukrasa

    Samo jedan stećak ukrašen je motivom mladog mjeseca.

  • Generalno stanje

    Većina stećaka u katoličkom groblju Gradac je znatno loše očuvanosti, oštećenosti i utonulosti, a prijeti im i uništenje od loših vremenskih uvjeta i raslinja.
    Ugroženi su zbog neprestanih prolaznika na ovom groblju jer se nalaze između novovjekovnih grobnica.

  • Natpisi

    Nema natpisa.

  • Priče u lokalnoj zajednici

    Iz onoga što su nam lokalci rekli, jasno je da su svjesni važnosti ovoga lokaliteta, kako zbog rimske bazilike, tako i zbog stećaka. Pozdravili su nedavnu restauraciju i zaštitu bazilike, ali kažu da kao mala zajednica ne mogu osobno puno učiniti za zaštitu preostalih stećaka. Stećci se ne koriste za sekundarnu uporabu, ali se događa da pojedini budu oštećeni ili zatrpani uslijed izgradnje novih grobnica.

  • Ostale bilješke

    Moguće je, da su neki komadi oštećenih stećaka poslužili kao nadgrobni spomenici na novim grobnicama. Naime, na nekoliko grobova nadgrobni spomenici ukrašeni su neobrađenim ili djelomično obrađenim kamenim gromadama.

  • Autori izvještaja, datum i mjesto

    Josipa Penava (stručna arheološka obrada i sastavljanje izvješća), Jasminka Petric (dopuna i sređivanje podataka).

    Datum i mjesto izvješća: 14.4.2019., Posušje.

Druge nekropole u blizini