Borak
Hadžići
Bosna i Hercegovina
43.7971528, 18.0889861
3
Izvori i literatura
* Grupa autora, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom 3, Regija 15, Zemaljski Muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1988., str. 39.
* Bešlagić, Šefik, Stećci kataloško-topografski pregled, Veselin Masleša, Sarajevo, 1971., str. 172.
* Hadžijahić, Muhamed, Razvoj ekonomskih, političkih i kulturnih centara u općini Hadžići do 1878., Separat iz priloga za proučavanje istorije Sarajeva, Sarajevo, 1974., str. 80.–81.
* Vuletić, Vukasović Vid , Dopisi, Vjesnik arheološkog muzeja u Zagrebu, Vol.13, No1, 1891., str. 57.
* Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, Lista evidentiranih, prethodno zaštićenih i zaštićenih nepokretnih spomenika kulture i prirodne baštine Kantona Sarajevo, (revizija od 2013. g.).
* Jasika, Derviš, Stanje stećaka na području općine Hadžići 2005.-2015., neobjavljeni materijali, Tarčin, 2016. godine: (Nalazi istraživanja su potvrđeni popisom stećaka Općine Hadžići).Opis okoline
Lijevo od kuće Adila Hormana (ulica Tuheljska) i pored puta M 17, na brdu Borak (Gaj Lazara Kostića) u Tarčinu, 9,6 km zapadno od Hadžića, do danas su se sačuvala tri dobro klesana sljemenjaka. Stećci se nalaze na vrhu brda u šumi i relativno teško ih je pronaći. Na ovom lokalitetu je I.Bojanovski na osamljenom bržuljku, uz lijevu obalu Bijele Rijeke, blizu sastava sa Korčom, 1978. zabilježio postojanja praistorijske gradine.
Opis i broj ukrasa
Sva tri stećka su sljemenjaci. Jadan je sa postoljem iz jednog komada. Nemaju ukrasa.
Generalno stanje
Stećci su utonuli, oronuli i obrasli mahovinom. Za stećak br.1 nisam bio siguran je li to visoki sljemenjak koji je prevaljen, ili je to ipak nešto širi sljemenjak koji je naget usljed potkopavanja. Djelomično otkopavanje bi moglo pomoći u ovoj analizi. Orijentacija je s–j. (Popisom stećaka Općine Hažići detaljnijim oregledom ustanovljemno je da je stećak br. 1 ipak prevaljeni visoki sljemenjak).
Natpisi
Na stećcima nema natpisa.
Priče u lokalnoj zajednici
Iako sam istraživao podatak o postojanju navodnih 100 stećaka koji su uništeni, još uvijek nisam došao do relevantnih informacija o ovom događaju. Najstariji živi svjedoci uopće ne pamte veliku nekropolu na ovom lokalitetu, u posljednjih sedamdesetak godina. Arheološki leksikon BiH ovdje bilježi osam stećaka na gradini, dok Bešlagić bilježi pet stećaka.
Ostale bilješke
U blizini stećaka, tridesetak metara južno, malo niže, nalazi se povelika gromila kamenja, prečnika cca 25–30 metara, koja upućuje na to da bi tu mogao biti arheološki interesantan prostor. Utisak je da bi se detaljnijim pregledom terena sa manjim otkopavanjima ovdje moglo pronaći još stećaka. Na više mjesta na južnim padinama brda, prema Klancu, mogu se uočiti rupe koje bi mogle posvjedočiti o postojanju stećaka na tom prostoru. Ovo bi moglo biti u vezi sa zabilješkom M. Hadžijahića u njegovim prilozima za proučavanje historije Sarajeva: Razvoj ekonomskih, političkih i kulturnih centara u općini Hadžići do 1878. godine, iz 1974. godine, gdje se spominje jedna velika nekropola u predjelu Borak u Tarčinu sa nevjerovatnih 100 stećaka koji su navodno upotrijebljeni za gradnju ceste.
Autori izvještaja, datum i mjesto
Derviš Jasika, 09.03.2022. godine











