Izvori i literatura
* Grupa autora, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom 3, Regija 15, Zemaljski Muzej Bosne i Hercegovine,
Sarajevo, 1988., str. 57.
* Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, Lista evidentiranih, prethodno
zaštićenih i zaštićenih nepokretnih spomenika kulture i prirodne baštine Kantona Sarajevo, (revizija od 2013. g.).
* Jasika, Derviš, Historija Hadžića – nepoznati Tarčin, autorski tekst objavljen na internet portalu www.hadzici.net, u Biltenu Općine Hadžići, za februar 2011. godine, kao i na www.epoha.ba, 18.2.2014.godine.
* Jasika, Derviš, Stanje stećaka na području općine Hadžići 2005.-2015., neobjavljeni materijali, Tarčin, 2016. godine
* Nalazi istraživanja su potvrđeni popisom stećaka Općine Hadžići. /kameni artefakt a) predložen za provjeru uvršten je kao stećak-vidi shemu!?/ *Edin Bujak, Vahid Alađuz, Derviš Jasika, Admir Džemidžić, Izvještaj o popisu stećaka Općine Hadžići 2015. godine, Broj: 02/5-49-2992-4/16, Hadžići 2.3.2016. godine, Općina Hadžići i Društvo za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije Stanak Sarajevo, str. 628-634 (www.hadzici.ba)Opis okoline
Nekropolica, bolje reči ostatci nekropole nalaze se na lokalitetu Klanac u starom ali i danas aktivnom pravoslavnom groblju, kao i na omanjem brdu ranije u narodu poznatom po nazivu brdo Glavica, sve oko 9,7 km zapadno od Hadžića. Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, evidentirao je ovaj lokalitet kao dva lokaliteta sa po jednim stećkom, i to: u starom pravoslavnom groblju Tarčin i na brdu Glavica. Pregledom terena, ustanovio sam da se ova dva stećka koja je evidentirao Zavod, nalaze na međusobnoj udaljenosti od svega desetak metara. Naziv brda Glavica danas nije u upotrebi, a ovaj lokalitet zapadno od tarčinskih naselja Kostići i Žegrap, u kojem dominiraju zapadni izlaz iz Tarčina i pravoslavno groblje, svi zovu Klanac. To su glavni razlozi zbog kojih sam ovaj lokalitet tretirao kao jedan. Osim toga, nisam siguran je li omanji obrađeni kamen na Glavici, zaista stećak. Smatram da ovaj kamen treba dodatnu analizu i procjenu stručnjaka. Stećak u pravoslavnom groblju pronašao sam zahvaljujući Nenadu Brujiću Piki, koji je isti otkrio prilikom čišćenja groblja, u proljeće 2011. godine. Kamen na brdu Glavica pronašao sam tek iz trećeg pokušaja, jer je isti bio jako zarastao u sitno šiblje. Danas se već lakše dolazi do njega.
Opis i broj ukrasa
Stećci nemaju ukrasa.
Generalno stanje
Stećci su malih dimenzija, osrednje klesani, oronuli i stoje u orijentaciji s–j.
Natpisi
Na stećcima nema natpisa! (Ako izuzmemo natpis iz austrougarskog vremena na ,,kamenom stolu,, koji zaista nema ništa sa stećcima).
Priče u lokalnoj zajednici
Najstariji stanovnici ovog dijela Tarčina svedoče o tome kako su se kao djeca igrali kod ,,kamenog stola,, pored kojeg je u to vrijeme raslo jedno veliko drvo...
Ostale bilješke
Ovdje svakako treba spomenuti i postojanje jednog artefakta za koji sam saznao 2009. godine i o kojem sam pisao kao o novootkrivenom kamenom stolu. Na bočnoj strani stola stoji uklesano: 12/II GENIE COMPAGNIE. Po svemu sudeći, natpis predstavlja naziv jedne austrougarske vojne jedinice (brigade) iz vremena austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine. Stanovišta sam da ovdje postoji mogućnost da su austougarski vojnici (inžinjeri) ili radnici na izgradnji ceste ili uskotračne željeznice, iskoristili stećak i na njemu uklesali natpis o kojem govorim u svom članku. Kameni stol (eventualni stećak) nalazi se pored novoizgrađene kuće na sjeveroistočnoj padini brda Glavica, tj. na lokalitetu Klanac, k. č. 471/2, šezdesetak metara vazdušne linije od stećka u pravoslavnom groblju. Postoji i mogućnost da je nekada ranije možda baš ovaj kamen evidentiran kao jedan stećak na brdu Glavica? O ovome svakako treba konsultirati evidenciju Zavoda. Kameni stol ima oblik sanduka sa postoljem, koji je obrnuto postavljen i naknadno dorađen. Nažalost, u međuvremenu je ovaj spomenik kulture nepažnjom vlasnika kuće uz koju se nalazi, oštećen, tako što je ubetoniran, baš preko fino uklesanog natpisa. Smatram da ovaj spomenik svakako treba hitno izmjestiti i zaštititi od daljnje devastacije.
Autori izvještaja, datum i mjesto
Derviš Jasika, 20.03.2022. godine
Galerija
Sve fotografije i vizualni materijali na ovoj stranici vlasništvo su projekta Stećak.map i/ili autora koji su ih ustupili. Zabranjeno je svako kopiranje, preuzimanje, umnožavanje ili bilo kakva upotreba bez prethodnog pismenog odobrenja Fondacije “Mak Dizdar”.
