Nekropola

Crkvina (Bjelosavljevići)

Sokolac

Bosna i Hercegovina
GPS koordinate
43.8951630, 18.8022019
Broj stećaka na nekropoli
360 (na osnovu popisa iz 2012. godine kojim je lokalitet proglašen nacionalnim spomenikom). Tačan broj je nemoguće utvrditi zbog zarasle vegetacije. Dominiraju ploče i sanduci, dok se u zapadnom dijelu nekropole javljaju visoki sljemenjaci sa postoljem i bez njega.
Otvori na Google Maps 
  • Izvori i literatura

    Aleksandar Jašarević, Snježana Antić, Ecclesiam de Glasinac – Arheološka istraživanja na Crkvini u Bjelosavljevićima, 2017, Šefik Bešlagić, Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED, Marian Wenzel, Ukrasni motivi na stećcima". Sarajevo: Veselin Masleša, 1965. , Arheološki leksikon, Tom I, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988

  • Opis okoline

    Nekropola se nalazi u zapadnom dijelu Glasinačkog polja, povrh sela Bjelosavljevići, općina Sokolac. Do nje se može jednostavno doći automobilom ili pješke; prje samog skretanja ka selu nalazi se putokazna tabla na kojoj piše "Nekropola 14-15. vijek". Nakon par minuta vožnje stiže se do uzvisine; stećci se nalaze u neposrednoj blizini modernog pravoslavnog groblja i crkve. Raštrkani su po velikoj livadi.

  • Opis i broj ukrasa

    Mač, polumjesec, svastika, krst, široka traka, ljudske i životinjske figure (na jednoj su konj i konjanik sa kopljem)

  • Generalno stanje

    Većina stećaka je u iznimno teškom stanju. Stećci su djelimično ili potpuno utonili u zemlju, djelimično ili potpuno devastirani, napuknuti, djelimično pa čak i totalno prevrnuti. Među stećcima koji ne bilježe značajniju devastaciju je svakako primjetno prisustvo mahovine i lišajeva koji dodatno uništavaju stanje kamena. Lokalitet se sporadično kosi, kako bi se zaštitio od visoke trave. Međutim, u nedostatku jasnijih i aktivnijih konzervatorskih akcija lokalitet je prepušten ubrzanom propadanju.

  • Natpisi

    Ćiro Truhelka je evidentirao natpis "Sѣče (ka)mi Vladimir a pisa Mitrov(i)ć....?" Izlaskom na teren isti nije pronađen, nisu ga pronašli ni M. Vego ni Š. Bešlagić. Međutim, evidentiran je kao postojeći iz zvanične evidencije 2012. godine.

  • Ostale bilješke

    Lokalitet nosi naziv po srednjovjekovnoj crkvi koja je nekad krasila nekropolu. Njeno (nekadašnje) postojanje, kao i tačnu poziciju, odredio je krajem 19. vijeka Đorđe Statimirović. Crkva je okvirno datirana u prvu polovinu 14. vijeka. Većina sljemenjaka datira iz 15. vijeka, dok je sama nekropola korištena i do 16. vijeka. Lokalitet je nekoliko puta uništavan, značajnije 1878. godine u svrhu izgradnje austrougarskog spomenika palim vojnicima u bici kod Šenkovića - sam spomenik je kasnije porušen. Najveća devastacija je učinjena 1948. godine kada je veći broj stećaka uništen i miniran radi izgradnje zadružnog doma u Bjelosavljevićima. Zadnja veća devastacija se desila 2008. godine, kada je dislocirano na desetine stećaka oko prostora današnje crkve. Detaljnija arheološka iskopavanja vršena su 2013. i 2014. godine, kao i 2017. Arheološka istraživanja ovog prostora dovela su do značajnih otkrića: trojagodnih naušnica, dubrovačkih dukata, željeznog noža, ostataka tkanine kao i potvrdu ranijih pretpostavki o postojanju srednjovjekovne crkve.

  • Autori izvještaja, datum i mjesto

    Filip Hadžiahmetović, 08-09-2025

Druge nekropole u blizini